Hrvatska je u prošloj godini napredovala na ljestvici međunarodnih kongresnih skupova a  Zagreb je vodeći kongresni grad u zemlji. No, činimo li  doista sve što možemo?  

Međunarodna udruga za kongresne i drugove skupove ICCA (International Congress and Convention Association)  objavila je  rezultate za prošlu godinu prema kojima  se Hrvatska  nalazi na 34. mjestu po ukupno održanim skupovima u svijetu.

Time je položaj hrvatske kongresne industrije  u odnosu na 2018. godinu bolji za  četiri mjesta te se sada nalazimo na 34. mjestu  ICCA-ine ljestvice.  Statistika međunarodne asocijacije  pokazuje da je u Hrvatskoj  u 2019. godini održano 123 međunarodna  skupa asocijacija  dok ih je  godinu dana ranije bilo 114.

Tako je Hrvatska na ovoj  prestižnoj  međunarodnoj ljestvici zauzela do sada najbolju poziciju te status najuspješnije kongresne destinacije u regiji.

 Zagreb najuspješniji

Izrazivši zadovoljstvo ovim rezultatima, direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić je podsjetio da je 2018. godine britanski magazin Business Destinations proglasio Hrvatsku  najboljom  destinacijom za poslovni turizam u Europi. „Veseli nas i činjenica – nastavio je direktor HTZ-a - da je glavni grad Zagreb ostvario rekordno 48. mjesto na ljestvici kongresnih gradova, skočivši za čak 20 mjesta u odnosu na godinu ranije“.

Na ICCA-inoj ljestvici  uz Zagreb su  se našli  Dubrovnik  koji se nalazi na 88.  mjestu, Split  na 191.mjestu (dijeli ga sa Sarajevom)  a Opatija  se nalazi na 424. mjestu.

 Slabiji institucionalni okvir

Podsjetimo, Hrvatska je 2013. godine  ukinula Kongresni ured duge tradicije koji je djelovao u sklopu HTZ-a. Nekoliko godina kasnije ga je „nadomjestila“ po samostalnosti, ingerencijama  i utjecaju slabijim  kongresnim odjelom. Usporedo s ukidanjem kongresnog ureda prestao  je i Državni zavod za statistiku pratiti  nacionalnu kongresnu statistiku te ona do danas, unatoč najavama, nije  vraćena.  

S druge strane, turističko gospodarstvo znatna je sredstva uložilo u izgradnju kongresne  infrastrukture  te, u suradnji s  nacionalnim i regionalnim kongresnim odjelima, promocijom nastoji pridobiti što više kongresnih skupova i insentiva videći upravo u  njima priliku za  izvansezonsko povećanje prometa te iznadprosječne prihode.

No, posve je sigurno da bi se uz stabilniji i snažniji institucionalniji okvir i jasniju strategiju razvoja kongresne industrije - posebno važne upravo u poslovnim odnosima s međunarodnim asocijacijama i velikim korporacijama -  moglo postići i mnogo više.  

A svijet?

  Prema ICCA-noj statistici u  prošloj je godini u cijelom svijetu  održano ukupno 13.254 skupova međunarodnih asocijacija, od kojih se 53 posto održava u Europi  koja zadržava svoj primat najpopularnije regije za kongresni turizam.  Vodeća je regija kongresnog turizma međunarodnih asocijacija  SAD a slijede Njemačka, Španjolska i  Velika Britanija.

Od susjednih zemalja  Slovenija je sa 41. mjesta pala  na 44. mjesto dok je Srbija poboljšala svoju poziciju za tri mjesta te je u 2019. godini  zauzela 50. poziciju.

Na listi najpopularnijih kongresnih gradova  vodeći je Pariz, iza njega su na listi TOP 10  Lisabon, Berlin, Barcelona, Madrid, Beč, Singapur, London, Prag i Tokio.  Među  prvih  20   od europskih gradova  na 12. mjestu se  nalazi Copenhagen, na 14. je Amsterdam, na 16. mjestu   je  Dublin  a slijede Atena i Rim.