Hrvatska udruga turizma, koja okuplja najveće hrvatske turističke kompanije,  predlaže Vladi novi set mjera za turizam većeg obima i dužeg trajanja

S obzirom na to da je pandemija koronavirusa posve zaustavila turistički promet  a hoteli i ugostiteljski objekti su zatvoreni te je sve neizvjesnije što će biti s glavnom turističkom sezonom, najveće domaće turističke kompanije okupljene u Hrvatskoj udruzi turizma (HUT) sastavile su prijedlog mjera koje bi omogućile očuvanje zaposlenosti i poslovnih subjekata sektora koji generira gotovo 20 posto ukupnog BDP-a Hrvatske.

„U  ovim uvjetima borbe protiv pandemije uzrokovane koronavirusom potpuno je izvjesno da će značajan dio turističkih prihoda ove godine izostati. S obzirom na to kao i  iznimnu sezonalnost hrvatskog turizma koji u četiri ljetna mjeseca ostvaruje 85 posto ukupnog prometa, realno je očekivati da će turistički sektor poslovne probleme vući sve do proljeća 2021.  

  U HUT-u čvrsto podržavamo primarni cilj Vlade iskazan u prezentaciji prvog seta mjera pomoći gospodarstvu, a to je čuvanje radnih mjesta i poslovnih subjekata u ovim ekstremnim uvjetima. Smatramo to nužnim jer jedino tako možemo napraviti brzi povratak čim se za to stvore zdravstveni i tržišni uvjeti -  stoji u priopćenju  HUT-a koji u ime članica predlaže mjere podijeljene u četiri grupe:

 

Četiri grupe mjera

 1. Sačuvati radna mjesta do proljeća 2021.

Za to nam trebaju formalne i materijalne pretpostavke te predlažemo hitno formaliziranje instituta „radnika na čekanju“, što realno oslikava sadašnju poziciju velike većine radnika u ugostiteljskoj djelatnosti.

Dok su na čekanju, radnici bi trebali dobiti naknadu od minimalno 60 posto neto plaće, što je inače naknada za nezaposlene, a poslodavci ne bi plaćali poreze i doprinose obzirom da radnici ne rade.

Mjera bi trebala biti osigurana do narednog proljeća kada očekujemo početak normalizacije poslovanja.

 

2.Plaćanje poreza i doprinosa te raznih naknada

Prijedlog je da se porezi i doprinosi te naknade i obvezne članarine (komunalna, pomorsko dobro, turističko zemljište, vodna naknada...) ne plaćaju dok ugostiteljski objekti ne rade.

Nakon početka rada, konkretno s otvaranjem 50 posto  raspoloživih kapaciteta, spomenuta davanja plaćaju se u iznosu od 30-50 posto kako bi se omogućilo da korisnici tih davanja „prežive“ te raspolažu sredstvima isključivo za nužno funkcioniranje.

Ovakav sustav plaćanja vrijedi do 01.svibnja 2021. godine.

Naime, svi smo svjesni da će ovogodišnji turistički promet biti značajno smanjen i potpuno je logično da se poslodavci oslobode plaćanja takvih poreza. Sama odgoda plaćanja nema smisla, jer je već sada očito da neće postojati mogućnost plaćanja već treba sačuvati zaposlenost i poslovne sustave do ponovnog početka punog poslovanja.

 

3.Financiranje likvidnosti i pripremu naredne turističke sezone

Predlaže se  osiguranje bespovratnih sredstava i/ili da se putem HBOR-a i poslovnih banaka osiguraju povoljni krediti za tu namjenu.

 

4.Reprogrami postojećih kreditnih obveza za sve subjekte kojima je to nužno za poslovni opstanak.

Ove  su mjere poslane Vladi i, kako stoji u priopćenju kojeg potpisuje direktor HUT-a Veljko Ostojić, članice ove strukovne udruge očekuju da se one razmotre i usvoje kroz najavljeni novi paket pomoći gospodarstvu koji je nužan za preživljavanje ukupnog gospodarstva.